Deportacija izbjeglica 1992

U ime 200 članova porodica 33 izbjegla Muslimana iz BiH koje su službenici crnogorskog MUP-a protivzakonito uhapsili na teritoriji Crne Gore i izručili vojnim formacijama Republike Srpske u maju 1992, koji nisu pronađeni živi, i devetorice preživjelih, podnijeli smo 42 tužbe za naknadu štete protiv države Crne Gore Osnovnom sudu u Podgorici počev od 6. 12. 2004. godine. Do 26. decembra 2008, kada je posle četvorogodišnjeg suđenja postignuto poravnanje sa Vladom Crne Gore, donijete su 32 prvostepene presude, od kojih su u 28 djelimično usvojeni tužbeni zahtjevi tužilaca, dok su u četiri potpuno odbijeni. Nijedna presuda nije postala pravosnažna. Viši sud u Podgorici nije odlučio ni po prvoj žalbi podnijetoj 15. 7. 2006, dvije i po godine prije postignutog poravnanja. Od početka procesa umrlo je petoro tužilaca, roditelji žrtava i jedan brat. Krivična istraga je poslije tri godine od njenog otvaranja dovela do optuženja devetorice državnih službenika za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Od jula do oktobra 2009. godine, Advokatska kancelarija Prelević podnijela je osam novih tužbi za ukupno 46 tužilaca, od kojih su troje preživjele žrtve deportacije, a ostali su srodnici žrtava. Ukupan iznos tužbenih zahtjeva je 1.080.000 eura. Iznos svakog tužbenog zahtjeva odgovara iznosima iz poravnanja zaključenog između Vlade Crne Gore i 196 tužilaca u decembru 2008. godine.

Prvostepena presuda u predmetu po tužbi troje djece pok. Munira Šabanovića donijeta je 15. januara 2010, kada je svakom djetetu dosuđen polovičan iznos obeštećenja postignutog u sporazumima o poravnanju između Vlade Crne Gore i djece poginulih žrtava deportacije. ( Ovdje pročitajte saopštenje o presudi ).
Pravosnažnu presudu u ovom predmetu donio je Viši sud u Podgorici, koji je prihvatajući žalbu tužilaca, odbacio žalbu zastupnika Vlade i udvostručio ranije dosuđene iznose tužiocima. (Ovdje pročitajte saopštenje o ovoj presudi ).

U svim predmetima zakonski zastupnik Vlade Crne Gore osporava tužbeni zahtjev. U slučajevima u kojima su tužioci srodnici žrtve čije se ime nalazi na spiskovima deportovanih izbjeglica MUP-a iz 1992. i 1993. godine, osporava se visina tužbenih zahtjeva, a osnovanost zahtjeva osporava se braći i sestrama poginulih žrtava.

Vlada Crne Gore do danas nije prihvatila naš zahtjev da proširi poravnanje na sve žrtve deportacije i tako spriječi njihovu dalju traumatizaciju sudskim postupcima. Suđenja se nastavljaju u julu mjesecu daljim saslušanjem tužilaca u svojstvu svjedoka na okolnosti postojanja "trajnije zajednice života" između pokojne braće, žrtava deportacije i njihovih sestara i braće koji su tužili Crnu Goru.

- Podaci o žrtvama

- Saopštenje povodom odluke Vlade Crne Gore o sudskom poravnanju

- Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu
Amnesty International :
"Nije ostvaren napredak u istrazi protiv šest bivših službenika policije optuženih u februaru 2006. godine zbog nasilne deportacije i nestanka 83 bosanskih Muslimana civila 1992. godine. U gradjanskim postupcima povezanim sa pomenutim deportacijama, u 25 od 38 prvostepenih presuda, Crna Gora je proglašena odgovornom za nasilnu deportaciju i nestanak ili smrt bošnjačkih civila, i odšteta je dosudjena preživjelima ili članovima porodica zbog smrti bliske osobe. Država je podnijela žalbu protiv svake ove presude. Sud je odbacio optužbe da su vlasti prekršile pravo članova porodice iz člana 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima da budu upoznati sa sudbinom nestalih."

- Prvostepene presude

- Amnesty International : Crna Gora - Pravo na obeštećenje i reparacije za porodice nestalih lica 21/12/2006
     - preuzmite PDF dokument (na engleskom jeziku)
     - preuzmite PDF dokument (prevod)
     - pročitajte na Amnesty International sajtu

- pismo premijeru Crne Gore 29/05/2007

- pismo premijeru Crne Gore 14/02/2007

- pismo premijeru Crne Gore 13/12/2006

- Dopuna predloga za pregovore 14/02/2007

- Predlog za pregovore o poravnanju 13/12/2006

- Uloga državnog tužioca (1992-2007)

- Reakcija na izjave tužilaštva, 05/12/2006

- Deportacija - novosti 23.06.2006.

- Izveštaj Amnesty International
"Crnogorska vlast da obešteti porodice deportovanih..."

- Izveštaj Human Rights Watch za 2006. godinu
"Sporo i neodgovarajuće postupanje crnogorskog pravosuđa u predmetu koji vjerovatno uključuje odgovornost zvaničnika vlade za izvršenje ratnog zločina 1992. godine, predstavlja primer nepostojanja nezavisnosti pravosuđa u Republici..."

- Izbor pisanih dokaza priloženih uz tužbe

- Prekid postupka po tužbi porodice Azema Pljevljaka

- Sud odbio zahtjev tužene RCG - MUP za prekid parničnih postupaka

- Tužbe za preživjele žrtve deportacije i logora u Foči zasnivaju se, izmedju ostalog i na činjenicama koje je pravosnažno utvrdio Haški tribunal u presudama protiv upravnika fočanskog logora Milorada Krnojelca.

- Odgovor tužilaštva na jednu od ukupno 30 tužbi koje smo do danas podnijeli dobii smo 5. jula 2005. Tužilaštvo zahteva prekid parničnog postupka za naknadu štete do okončanja krivičnih postupaka protiv individualnih izvršilaca, a koji još uvijek nijesu ni pokrenuti. Izjava za štampu advokata oštećenih porodica, Dragana Prelevića:

" Tužilaštvo traži da se postupak za naknadu štete prekine do konačnog utvrđivanja individualne krivične odgovornosti. S obzirom da je tužilaštvo učestvovalo u ovom zločinu 1992. godine, da od onda do danas nije pokrenulo krivični postupak ni protiv jednog lica i posebno s obzirom na to da je individualna krivična odgovornost irelevantna za postupak naknade štete od državnih organa, očigledno je da se država Crna Gora odlučila na dalje omalovažavanje i šikaniranje žrtava. Profesionalno i ljudski je sramotno uz pomoć ovakvih jeftinih trikova, uz očiglednu zloupotrebu prava i ovlašćenja od strane tužilaštva, izbjegavati suočavanje sa odgovornošću za ovaj teški ratni zločin za koji su nesporno odgovorni državni organi Crne Gore, o čemu postoje zvanična dokumenta. "

- MUP uništio dokaze   Odgovor tuženog MUP-a na tužbu porodice Hajrudina Bihorca, u kojem se tvrdi da MUP ne posjeduje niti jedan dokument o njegovoj deportaciji, dobili smo 29. avgusta 2005. Medjutim, u Odgovoru Ministra unutrašnjih poslova Nikole Pejakovića Skupštini iz 1993. godine izričito se tvrdi da je Hajrudin Bihorac deportovan iz Herceg-Novog u grupi lica 27. maja 1992, a kopije ovog dokumenta, dostavljene poslanicima, su sačuvane. Tužba za porodicu Hajrudina Bihorca podnijeta je Osnovnom sudu u Podgorici 26. februara 2005. Vidi Vijesti, 06.09.2005.

- Otvoreno pismo povodom prinudnog nestanka Malika Meholjića

- Odgovor MUP-a Danijeli Stupar-Titoric, 18.08.1992.

- Zahtjev za informacijama o preduzetim radnjama upućen Vrhovnom   državnom tužiocu 07.04.2005.